Energetska postrojenja

Ovdje možete pogledati neke od naših najvažnijih projekata vezanih za kategoriju energetskih postrojenja.

TS Cvjetno

U ovisnosti o disipaciji opreme pojedini prostori će se više ili manje ventilirati tj. temperatura u pojedinom prostoru će se održavati količinom izmijenjenog zraka.
Ormari za upravljanje i regulaciju će se pripremiti za buduće povezivanje na CNUS (status ventilatora, temperatura po prostoru, greška ventilatora, alarm,….)
Svi alarmi i greške su vidljive na Panel PC-u odnosno daljinskom terminalu u HEP-ovoj mreži, a dojavljuju se i putem SMS-a pomoću GSM modema u ormaru EKV6A. Na tom će se ormaru postaviti GSM antenu, zaslon za kontrolu, nadzor i upravljanje sustavima.
SUSTAV V-1 i V-2
U prostorima TRANSFORMATORSKIH KOMORA T1 i T2 projektirana je prisilna ventilacija koja osigurava radnu temperaturu postrojenja od +5°C (zimi) do +40°C (ljeti).
Ventilacija TRANSFORMATORSKIH KOMORA T1 (SUSTAV V-1) i T2 (SUSTAV V-2) izvedena je pomoću 8 ventilatora (za svaku transformatorsku komoru po 4 ventilatora) smještenih u potkrovlju, ukupnog učina 250000 m3/h (31320 x 4 m3/h po transformatorskoj komori) s izbacivanjem zraka preko krova objekta. Usis vanjskog zraka osiguran je s istočne strane objekta, gdje se preko usisnih okna, a preko protukišnih rešetki, zrak dobavlja kroz pod transformatorske komore.
Vanjski zrak prestrujavanjem preko opreme odvodi toplinu i izbacuje je putem ventilatora smještenih u potkrovlju trafokomora.
Protok zraka za odvođenje zadane topline disipacije je definiran vanjskom projektnom temperaturom od +35°C i najvišom dopuštenom temperaturom u prostoru od +40°C.
Upravljanje radom odsisnih ventilatora je omogućeno pomoću pripadajućih elektrokomandnih ormara EKV-1 i EKV-2 sa sklopkama 0-1-AUT. Prije uključivanja pojedinog ventilatora automatski će se otvoriti regulacijska rešetka (230V s krajnjim kontaktima) pripadajućeg ventilatora.
Upravljanje u automatskom radu se vrši preko regulatora koji u ovisnosti o temperaturi u prostoru uključuje jedan po jedan ventilator u nižu brzinu. Ukoliko se ne može održati zadana temperatura u prostoru ventilatori se postepeno uključuju u višu brzinu.
U svaku trafokomoru će se postaviti dva osjetnika temperature prema kojem će se upravljati ventilatorima:
Prvi ventilator se uključuje u nižu brzinu kada temperatura u prostoru dosegne 28°C.
Povišenjem temperature se uključuju ostali u nižu pa višu brzinu porastom temperature za 1°C.
Pri 36 °C uključeni su svi ventilatori trafokomore u višu brzinu.
Posljednji radni ventilator se isključuje pri temperaturi 27°C.
Na navedeni način je osigurano da temperatura unutar prostora transformatorskih komora kod najviše vanjske temperature od +35°C ne pređe maksimalno dozvoljenu temperaturu od +40°C.
Upravljanje isključenjem ventilacije vrši se preko modula VATRODOJAVA. Uvjet za isključenje ventilacije je signal alarma s javljača požara / vatrodojavne centrale.
Da se zadovolje akustički uvjeti (radi buke koju proizvode ventilatori i oprema u trafokomori) prema okolnim objektima, u horizontalni dio zidanog betonskog okna za dovod zraka, pod stropom podruma te na krovu iza ventilatora, u sekciji otpadnog zraka, ugradit će se prigušivači buke.
SUSTAV V-6
U prostoriji CO2 postrojenja predviđena je prisilna ventilacija s 10 izmjena zraka regulirana preko elektrokomandnog ormara EKV-6 smještenog u prostoriji podrazvoda i centralom za detekciju CO2 s osjetnikom. Na vratima ormara se nalazi grebenasta sklopka 0-1-AUT. U automatskom radu ventilator se uključuje kada koncentracija CO2 naraste na 1,5% (30,000 ppm) što se registrira centralom za detekciju. Pored ormara EKV-6 će se ugraditi ormar EKV- 6A sa zaslonom i elementima za upravljanje, kontrolu i nadzor kompletnog sustava ventilacije sustava V-1, V-2, V-6 i V-10.
SUSTAV V-10
Za KABELSKI KANAL predviđena je prisilna ventilacija u smislu održavanja temperature nižom od 40°C. Odabran je ventilator učina 1700 m3/h. Dobava i izbacivanje zraka je na istočnom dijelu kanala, gdje se preko protukišnih rešetki ugrađenih na zidane betonske kanale, zrak dobavlja i izbacuje.
Upravljanje radom tlačnog ventilatora je omogućeno pomoću pripadajućeg elektrokomandnog ormara EKV-10 sa sklopkom 0-1-AUT. U automatskom radu se uključivanje ventilacije vrši preko regulatora koji signalom osjetnika temperature uključuje ventilator pri 32°C temperature u prostoru. Kada se temperatura u prostoru snizi do 30 °C ventilator se isključuje.
Da se zadovolje akustički uvjeti (radi buke koju proizvodi ventilator) prema okolnim objektima, u KABELSKI KANAL pri stropu podruma, na razvodu dobavnog i odsisanog zraka će se ugraditi prigušivači buke.
Upravljanje isključenjem ventilacije vrši se preko modula VATRODOJAVA. Uvjet za isključenje ventilacije je signal alarma s javljača požara.
Na ventilacijske kanale će se ugraditi požarne zaklopke koje će spriječiti širenje požara između kabelskog kanala i okoline. Požarne zaklopke su bez napajanja i mehanički se aktiviraju pri temperaturi od 72°C preko rastalnog lema.
Obzirom da je pomoćno napajanje u svim ormarima 24 VAC sve distribuirane grupe su opremljene diodnim mostom i ispravljačkim filtrom, a uz specificirane elemente se u ormarima treba predvidjeti dovoljno mjesta za redne stezaljke pomoću kojih bi se napravio razvod napajanja za Panel PC i GSM modem (EKV-6A) te signalizaciju stanja releja i sklopnika (svi ormari).
Panel PC je ugrađen na vrata ormara EKV-6A i na njemu se izvršava program regulacije. Ulazne varijable su temperature u prostorijama te stanje pomoćnih releja i sklopnika. Temperature i vrijednosti se prikupljaju pomoću distribuiranih modularnih jedinica umreženih u EtherCAT mrežu, te se obrađuju PLC programom na Panel PC-u i prikazuju na ekranu, odakle je moguće i upravljanje ventilatorima.
Upravljanje sustavom može biti ručno ili automatsko. U ručnom upravljanju korisnik preko ugrađenog ekrana ili terminala u HEP komunikacijskoj mreži daje naloge za rad ventilatorima. U automatskom režimu upravljanje izvršava PLC program prema očitanim temperaturama u prostorijama.
Po nalogu za uključenje ili isključenje ventilatora odnosno promjenu brzine daje se signal na odgovarajući binarni izlaz, koji okida pomoćni relej i tako upravlja sklopnicima ventilatora. Blokada istovremenog uklopa oba sklopnika za isti ventilator je izvedena ožičenjem i logičkim uvjetima u PLC programu. Otvaranje žaluzina je izvedeno ožičenjem, tj. „ili“ funkcijom pomoćnih releja korištenih za ventilatore.
Stanja pomoćnih releja i sklopnika se prate preko digitalnih ulaza. Ukoliko dođe do zabranjenog stanja, predmetni ventilator se isključuje a sustav signalizira grešku. Sustav se također prilagođava radu sa smanjenim brojem ventilatora: ulogu isključenog ventilatora preuzima sljedeći ventilator.
U skladu s tim, će se izvesti signalizacija stanja automatskih osigurača ventilatora.
U prostoriji podrazvoda će se ugraditi klima uređaj u split izvedbi koji će održavati radne uvjete prostora.

TS Konjsko

Za potrebe održavanja potrebnih temperaturnih uvjeta projektirana su dva (promjenjiv volumen radne tvari) sustava.  Ovisno o potrebama u nekim prostorijama se sustavi nadopunjuju, dok su u nekim prostorima 100%-tna rezerva (upravljačka prostorija). Osim održavanja temperature sve se prostorije prirodno i / ili prisilno ventiliraju.U prostorije: akumulatorske baterije, AC/DC razvod, TRC1 i TRC2, pumpe i upravljačku prostoriju će se ugraditi unutarnje jedinice PVRT sustava kojim će se održavati zadana temperatura. U AC/DC razvodu te prostorima TRC1, TRC2 i pumpe je projektiran sustav za održavanje temperature s dva neovisna PVRT sustava koji se učinom nadopunjavaju, dok se u upravljačkoj prostoriji temperaturni uvjeti održavaju s dva neovisna sustava svaki ukupno potrebnog učina. Navedenim se postigla visoka pouzdanost održavanja temperaturnih zahtjeva i to sa 100%-tnom redundancijom u upravljačkoj prostoriji i kaskadno u  prostorima AC/DC, TRC i Pumpi. U prostoru akumulatorskih baterija je projektirana jedna zidna jedinica s kojom se održavaju zadani temperaturni uvjeti.Vanjske jedinice PVRT sustava su projektirane na sjeverozapadnom vanjskom zidu objekta udaljene min. 2 m od ruba građevine da ne bi došlo do ometanja u radu istih zbog djelovanja elektromagnetskih valova na  jugozapadnoj strani objekta. Cijevna mreža za povezivanje vanjskih i unutarnjih jedinica PVRT sustava je projektirana iz bakrenih predizoliranih cijevi koje moraju biti s unutarnje strane odmašćene, a prije ugradnje propuhane sve prema normi HRN EN 12735-1: 2016. Cjevovodi se vode od vanjskih jedinica u PVC kanalicama prodorom kroz vanjski zid te po zidu/stropu hodnika do unutarnjih jedinica. Trasa mreže data je na nacrtima, a dimenzije su naznačene u shemi. Sve cijevi su predizolirane izolacijom s parnom branom debljine 13 mm. Nakon montaže potrebni je izvršiti tlačnu probu inertnim plinom pod tlakom od 40 bara u trajanju od najmanje 24 h. Tlak u instalaciji ostaje do instalacije unutarnjih i vanjskih jedinica.Cijevi se vode u paralelnim PVC kanalicama (zasebno za svaki sustav) na otvorenom dok se kroz hodnik vode ovješene na strop.Odvod kondenzata je projektiran PPR cijevima koje se vode do oborinskih vertikala.

TS Maksimir

Za potrebe održavanja potrebnih temperaturnih uvjeta projektiran je sustav sa zrakom kao glavnim medijem i PVRT (promjenjiv volumen radne tvari) sustavom kao pomoćnim. 
U ovisnosti o disipaciji opreme pojedini prostori će se više ili manje ventilirati tj. temperatura u pojedinom prostoru će se održavati količinom izmijenjenog zraka. 
U svakoj cjelini će se ugraditi i unutarnje jedinice PVRT sustava kojim će se održavati zadana mikroklima u vrijeme kada to nije moguće s ventilacijom. Osim navedenog PVRT sustava u prostore s vitalnom opremom će se ugraditi i rezervni sustav.
Rezervni sustav će se ugraditi u: upravljačku prostoriju HEP-ODS, upravljačku prostoriju HOPS i Prostorija AC/DC razvoda HOPS-a.
Ako radi djelomičnog opterećenja, a samim tim i smanjene disipacije opreme nije postignuta tražena temperatura po prostoru, neke će se prostore trebati grijati kako bi se održala zadana temperatura prostora. PVRT sustav je odabran za grijanje i hlađenje.
S obzirom na dva korisnika HEP-ODS i HOPS ugradit će se po dva nezavisna sustava za pojedinog korisnika.

TS Stenjevec

Za potrebe održavanja potrebnih temperaturnih uvjeta projektiran je sustav sa zrakom kao glavnim medijem i PVRT (promjenjiv volumen radne tvari) sustavom kao pomoćnim.
U ovisnosti o disipaciji opreme pojedini prostori će se više ili manje ventilirati tj. temperatura u pojedinom prostoru će se održavati količinom izmijenjenog zraka.
U svakoj cjelini će se ugraditi i unutarnje jedinice PVRT sustava kojim će se održavati zadana mikroklima u vrijeme kada to nije moguće s ventilacijom. Osim navedenog PVRT sustava u prostore s vitalnom opremom će se ugraditi i rezervni sustav.
S rezervnim sustavom se tretiraju komanda i prostorija vlastite potrošnje.
Ako radi djelomičnog opterećenja, a samim tim i smanjene disipacije opreme nije postignuta tražena temperatura po prostoru, neke će se prostore trebati grijati kako bi se održala zadana temperatura prostora. PVRT sustav je odabran za grijanje i hlađenje.

    HE Vinodol

    Za potrebe održavanja potrebnih mikroklimatskih uvjeta u novoformiranim prostorijama projektirana su dva sustava. 
    Prvi sustav je postojeći sustav grijanja i hlađenja ventilokonvektorima upravne zgrade. Navedeni sustav je postojeći kojemu se ovim projektom mijenjaju dotrajali ventilokonvektori u prostoru zahvata. 
    U području zahvata zatečeni su dotrajali dvocijevni parapetni ventilokonvektori spojeni na čelični cijevni razvod koji je vođen u dvostrukom stropu. Iz stropa je cijevni razvod izveden s vertikalama u oblozi do poda gdje je pri podu spojen na ventilokonvektore.
    S obzirom na to da su ventilokonvektori ugrađeni na vanjskom zidu odvod kondenzata je izveden probojem u vanjskom zidu s ispustom u zelenu površinu.
    Ovim projektom se demontiraju postojeća tri ventilokonvektora te se ugrađuju novi na postojeći razvod. Ugradit će se ukupno 5 novih ventilokonvektora i to 3 parapetna na (kuhinja, rezervno upravljačko i ulaz) i dva zidna pri stropu od kojih jedan u garderobi, i drugi u sobu za elektroopremu.
    Svi podni ventilokonvektori su projektirani s integriranim termostatom za regulaciju temperature po prostoru.
    U prostoru elektroopreme je ugrađen ventilokonvektor koji osigurava optimalne uvjete rada el.opreme kada je postojeći sustav u hlađenju. Shodno navedenom u ventilokonvektor će se ugraditi troputni ventil kako se ne bi opterećivao prostor dok je centralni sustav u grijanju.
    U periodu kada je postojeći sustav u grijanju ili kada je sustav isključen (izvan radnog vremena) navedeni ventilokonvektor je isključen te se koristi drugi sustav. 
    Drugi sustav je klima uređaj u split izvedbi. Navedeni sustav je predviđen za el. sobu i upravljačko mjesto.
    Sastoji se iz dvije vanjske i dvije unutarnje jedinice od kojih su vanjske projektirane ispod vanjskog stubišta pored ulaza. Mono split klima uređaj u prostoru rezervnog upravljačkog mjesta je projektiran kako bi se osigurali radni uvjeti izvan radnog vremena centralnog sustava.
    Ovim sustavom se održavaju optimalni radni uvjeti elektroopreme i zaposlenika u vrijeme kada je centralni sustav (prvi) isključen (izvan radnog vremena) obzirom da se u upravljačkom mjestu radi cjelodnevno (0-24).
    U sobi za elektroopremu je projektiran zidni termostat ventilokonvektora kao i daljinski IC bežični upravljač za klima jedinicu. Termostat ventilokonvektora će se postaviti za održavanje temperature na 24°C te će se IC upravljačem namjestiti željena temperatura na unutarnjoj jedinici na 26°C. Navedenim postavkama se osiguravaju projektni uvjeti u sobi za el.opremu (20-26°C) u ljetnom periodu, dok se u zimskom periodu temperatura održava na 22°C pomoću klima uređaja.

    Ventilacija

    Sustav ventilacije se sastoji iz odvodnih ventilatora sanitarija, kuhinje i sobe za elektroopremu V1 (200 m3/h pri 100 Pa).
    Ventilatori su projektirani u dvostrukom stropu sobe za elektro opremu i kuhinje kako ne bi ometali rad u upravljačkoj prostoriji.
    Upravljanje ventilatora sanitarija i elektroopreme je projektirano uključivanjem rasvjete, dok je ventilator kuhinje projektiran zasebnom preklopkom.

    Vodoopskrba
    Za potrebe novoformiranih trošila sanitarija i kuhinje instalacija vodoopskrbe je projektirana spajanjem na postojeći razvod u stropu postojećih kuhinjskih prostora.
    Postojeći razvod je izveden u stropu gdje je projektiran spoj novog razvoda. Prilikom izrade spoja, na novi razvod će se ugraditi zaporni ventili na hladnoj, toploj i recirkulacijskoj instalaciji.
    Od novo projektiranih zapornih ventila instalacija će se pod stropom te zidnim usjecima spojiti na potrošače.
    Novo projektirana instalacija će se izvesti PP-R cijevima izoliranim toplinskom izolacijom debljine 4 mm zaštićena folijom od utjecaja građevinskog materijala (mort-gips).
    Nakon izrade razvoda potrebno je izvršiti tlačnu probu predmetne instalacije na 9 bara, dezinfekcija te ishoditi sukladnost vode za ljudsku potrošnju ovlaštenog odjela.

    Ispitivanje instalacije na nepropusnost 
    Ispitivanje nepropusnosti vodovodne instalacije provodi se nakon njezinog postavljanja i tada se ona prvi put puni vodom. Pri tome nijedan njezin dio ne bi trebao biti pokriven (ožbukan ili sl.). Cijela bi instalacija trebala biti odzračena, a na priključak valja postaviti manometar s najmanjom točnošću očitavanja 0,1 bar.
    Kod primjene polimernih cijevi dolazi do određenog rastezanja cijevi što utječe na rezultate ispitivanja pa se postupak dijeli na predispitivanje i glavno ispitivanje. Ispitni tlak kod predispitivanja(10 bar) za 5 bar je veći od najvećeg dopuštenog (5 bar), a trebalo bi ga postići dva puta unutar razdoblja od po 30 min na razmaku od po 10 min, dok bi nakon sljedećih 30 min smio pasti za najviše 0,6 bar. Nakon toga slijedi glavno ispitivanje pri čemu tlak očitan za vrijeme predispitivanja ne smije pasti za više od 0,2 bar u sljedećih 2 h. 

    Ispiranje instalacije 
    Ispiranje instalacije valja izvesti nakon provedenog ispitivanja čime se uklanjaju sva onečišćenja koja su u nju mogla dospjeti tijekom izvođenja radova i ispitivanja, a koja bi kasnije mogla utjecati na pogonsku sigurnost (stvaranja naslaga, začepljenje) i higijensku ispravnost vode. Pri tome se koristi posebna smjesa zraka i vode iz posebnog uređaja za ispiranje u točno određenom vremenskom slijedu i uz primjenu pulzirajućeg (intermitirajuće) strujanja. Odsječak instalacije koji se ispire trebao bi najviše iznositi 100 m. Cjevovode tople i hladne vode valja ispirati odvojeno. Voda koja se koristi za ispiranje mora biti filtrirana, a zrak oduljen, dok tlak ispiranja mora biti jednak tlaku vode. U najvećoj cijevi treba postići brzinu strujanja od 0,5 m/s, a određen broj trošila (slavina) valja ostaviti otvorenim. Postupak ispiranja treba provoditi od najbližeg do najudaljenijeg trošila, odnosno grane razvoda pri čemu trošila valja otvarati u slijedu od donjih prema gornjim, a zatvarati obrnutim redom. Vrijeme ispiranja treba iznositi oko 15 s/m cjevovoda te 2 min po svakom trošilu, a nakon ispiranja valja ispuniti odgovarajući protokol. Prije predaje korisniku na upotrebu, treba izvršiti dezinfekciju instalacije te napraviti bakteriološku analizu vode i ishoditi pozitivan atest o kvaliteti vode i o pitkosti od Zavoda za zaštitu zdravlja. 

    Odvodnja
    Sustav odvodnje novoformiranog sanitarnog prostora i kuhinje je projektiran spajanjem preko novog  okna izvan objekta do postojećeg okna RO7.
    Unutarnja odvodnja sanitarnih otpadnih voda predviđena je cjevovodom od tvrde plastike za horizontalni cijevni razvod, vođen u podu – gravitacijski odvod. 
    Za fekalnu odvodnju odabrane su cijevi od tvrde plastike i pripadni fazonski i brtveni komadi.
    Za horizontalne sabirnice temeljne i interne odvodnje projektirane su plastične cijevi s debljom stijenkom, klase B-SN4.
    Sanitarno/fekalne vode upuštaju se preko novog revizijskog okna u postojeće okno RO7.
    Spajanje cijevi odvodnje i fazonskih komada vrši se pomoću naglavka s gumenim prstenom tako da se cijev utisne u naglavak da do kraja naglavka ostane cca. 5-10 mm slobodnog prostora. Ovaj prostor služi da prihvati dilatacije koje mogu nastati u cjevovodu zbog koeficijenta istezanja (0,08 mm/m°C).
    Priključni vodovi sanitarnih uređaja izvode se PVC cijevima i to u sljedećim profilima

    WC OC Ø 110 mm  i = 1,2%

    umivaonik OC Ø   50 mm  i = 2,5%

    Tuš kada OC Ø   50 mm  i = 2,5%

    svi temeljni razvodi     i = prema tablici na crtežima
    Kod priključka više sanitarnih predmeta na jedan vod isti izvesti u profilu naznačenom u crtežima.
    Za svu instalaciju potrebno je izvršiti tlačnu probu na propusnost i to u dva navrata:

    nakon izvedbe temeljnih vodova, prije zatrpavanja istih,

    nakon montaže sanitarnih uređaja, na ispravnost i nepropusnost spojeva montiranih sanitarnih uređaja.

    Pri izvedbi sabirne kanalizacije mora se voditi računa o dopuštenim padovima njezina polaganja. Potrebno je predvidjeti i izvoditi za pojedine poprečne presjeke interne kanalizacije niže navedene normalne padove zbog njezina samo ispiranja te izbjegavanja oštećenja interne kanalizacije kod većih padova. Minimalni pad smije se primijeniti samo u slučaju kad za to postoje tehnički stručno opravdana obrazloženja

    PROMJER CIJEVI ∅ (mm)NORMALNI PADMINIMALNI PADMAKSIMALNI PAD503,5%2,5%15,0%752,5%1,5%15,0%1102,0%1,2%15,0%1251,5%1,0%15,0%1601,0%0,8%15,0%

    Cijevi za izvedbu interne kanalizacije, te materijali koji su korišteni za njihovu izradu uz pripadajući materijal za kanalizacijske radove, moraju zadovoljavati postojeće hrvatske norme (HRN), odnosno odredbe prema DIN i ISO normama ako je riječ o materijalima za koje ne postoje hrvatske norme.
    Prodor temeljne kanalizacijske cijevi u vanjskom zidu / temelju potrebno je izraditi s krunom te ugraditi provodnicu za cijev i izolirati ga od prodora vlage povezivanjem s postojećom hidro izolacijom.
    Plastične PVC i PP cijevi i pripadajući fazonski komadi, kontrolna okna, te ostali uređaji i objekti interne kanalizacije izrađeni od PVC materijala moraju zadovoljavati propisane norme (HRN G.C 6.511, HRN G.C 6.512, HRN G.C 6.513, HRN G.C 6.514, HRN G.C 6.515, HRN G.C 6.516, HRN G.C 6.517, HRN G.C 6.518, HRN G.C 6.519, HRN G.C 6.520, HRN G.C 6.521, DIN 19534 ili ÖNORM B 5184, HRN EN 1401, HRN EN 1852). PVC i PP cijevi oznake čvrstoće SN-4 i više služe za izvedbu cjelokupne temeljne i vanjske interne kanalizacije (dvorišne). Spajaju se na klasičan način s naglavkom, a samo brtvljenje postiže se gumenim prstenom. PP cijevi koriste se posebno kod potrebe odvodnje voda s povišenom temperaturom (temperature više od 40°C), pa najčešće služe pri spajanju sanitarnih predmeta s temeljnim vodom. Cijevi oznake čvrstoće SN-2 mogu služiti isključivo za izvođenje instalacija odvodnje unutar objekta.